Svake godine ista priča. Božić dolazi, a mi u dućanu stojimo pred policom s vinima i biramo između plavca i malvazije, kao da u našoj okolici ne postoji ništa drugo.
A postoji. I to puno više nego što mislimo.
Kontinentalna Hrvatska ima četiri autohtone sorte koje većina Zagrepčana nikad nije probala, a dio su vinske tradicije: škrlet, kraljevinu, pušipel i stare plešivičke sorte. Uz to, imamo i vinare koji rade vina koja se mogu mjeriti s onima iz poznatijih regija. I zato smatramo da problem nije u kvaliteti nego u poznavanju onoga što raste u našem vlastitom dvorištu.
Ovaj članak nije vodič za kupnju. To je putovanje kroz pet vinarija, pet priča i pet vina koja zaslužuju mjesto na vašem blagdanskom stolu, a i cijena im je izrazito dostupna.
Škrlet je bijelo vino za koju ste možda čuli, ali niste probali
Vinarija Voštinić Klasnić iz Graberja Ivaničkog, okolice Ivanić Grada radi škrlet koji ruši predrasude o kontinentalnim bijelim vinima. Tomislav Voštinić je enolog koji je ekološku proizvodnju uveo prije nego je to postala odrednica vinskog marketinga. Tradicija vinarije seže do vlasnikovog djeda i 1936. godine , ali pristup je sve samo ne zastario.
Njihov osnovni škrlet košta 9,50 eura. Za tu cijenu dobivate vino svijetlo žute boje s aromama vinogradarske breskve, citrusa i zelene jabuke. U ustima je slasno i svježe, s kiselinama koje pozivaju na još jednu čašu. Savršeno uz ribu na Badnjak ili sir i pršut za predjelo.
Škrlet kao autohtona sorta raste gotovo isključivo u Moslavini i okolici. Nigdje drugdje na svijetu nećete naći ovo vino, a time se možete i pohvaliti pred gostima na ručku.
Kraljevina je vino koje nosi kraljevsko ime, ali ne i slavu
Ivana Puhelek vodi vinariju Puhelek Purek u Zelini, u srcu Prigorja. Obitelj se bavi vinogradarstvom više od sto godina, ali tek je nova generacija počela ozbiljno raditi na prepoznatljivosti. Njihova kraljevina košta između 9 i 12 eura, ovisno gdje kupujete, a osvojila je i brončanu Decanterovu nagradu.
Kraljevina je sorta koja je nekad dominirala prigorskim brežuljcima i nekad je bila na lošijem glasu zbog slabe kvalitete. Danas je gotovo zaboravljena, potisnuta graševinom i međunarodnim sortama. Ali oni koji je još uvijek rade, rade je s razlogom. Vino ima karakterističnu svježinu i mineralnost koju teško pronalazite u drugim sortama, a dobro će pasati uz težu i masniju hranu.
Puhelekovi rade pjenušac od kraljevine koji su, logično, nazvali Kraljica i koji također izvrsno paše uz prigorska jela.
18 mjeseci strpljenja u boci za Plešivički pjenušac
Jagunić Three Stars Brut je pjenušac koji bi vas mogao iznenaditi. Za 15,50 eura dobivate vino rađeno klasičnom šampanjskom metodom, s 18 mjeseci fermentacije na kvascu u boci. Grožđe dolazi iz tri vinograda na položaju Hrvojka na Plešivici: chardonnay, rajnski rizling i stare plešivičke sorte.
Vinarija Jagunić predstavila je ovaj pjenušac 2016. godine kao svoj prvi. Od tada je postao jedan od najcjenjenijih hrvatskih pjenušaca, ali još uvijek leti ispod radara većine potrošača. Zašto? Jer kad tražimo pjenušac, automatski posežemo za široko dostupnim talijanskim proseccom, koje je “lakše za odabir” jer je talijanski pa ima dojam da je sigurno vrhunski.
Okus pjenušca je bogat. Kroz miris kruha nazire se svježa jabuka, limeta. Ovo nije pjenušac za aperitiv i zaborav, a vrhunski paše uz gotovo sva jela, od bijele ribe do peradi.
Pušipel je Međimurska tajna
Branimir Jakopić, iz međimurske Vinarije Jakopić radi pušipel koji je osvojio brončanu medalju na Decanteru. Za one koji ne znaju, Decanter je jedan od najprestižnijih vinskih natjecanja na svijetu. Činjenica da međimursko vino od gotovo nepoznate sorte može konkurirati na toj razini govori dovoljno.
Pušipel je stara međimurska sorta koja je gotovo izumrla. Jakopić ju je sačuvao i danas od nje radi vino koje košta između 9 i 10 eura. Vino ima specifičan karakter koji je teško opisati ako ga niste probali. Cvjetno, voćno, ali s nečim što podsjeća na začine.
Međimurje je najsjevernija hrvatska vinska regija. Klima je hladnija, kiselost u grožđu viša, a vina svježija. Pušipel je idealan pratitelj laganijim jelima, ali iznenađujuće dobro stoji i uz janjetinu.
Slavonski pinot crni je crnilo koje nedostaje
Kontinentalna Hrvatska nije poznata po vrhunskim crnim vinima kao Dalmacija zbog klime koja nije idealna za većinu sorti. Vinarija Galić iz Kutjeva dokazuje da iznimke postoje.
Galić Pinot Crni košta oko 20 eura i nudi ono što rijetko nalazimo u kontinentalnim crnim vinima, a to je elegancija. Arome višanja i divljih jagoda miješaju se s notama duhana i tamne čokolade. Tanini su fini, kiselost uravnotežena, a završetak dovoljno dug da vas natjera na razmišljanje.
Vinarija Galić danas ima 60 hektara vinograda i modernu vinariju od 3.300 kvadratnih metara, a počeli su 2008. s mnogo manjim ambicijama. Rast je došao kroz kvalitetu, a njihov slogan kaže da su “puno više od brojeva”. Kad probate vino, shvatite što misle.
Računica je jasna
Voštinić Klasnić Škrlet: 9,50€, Puhelek Purek Kraljevina: 10,10€, Jagunić Three Stars Brut: 15,50€, Jakopić Pušipel: 10,05€, Galić Pinot Crni: 19.95€
Za 10ak eura možete dobiti butelju koja pokriva cijelu večeru. Od aperitiva do glavnog jela, od ribe do mesa. Možete li istu kvalitetu dobiti za istu cijenu s dalmatinskim ili istarskim vinima? Vjerojatno. Ali ovo nije natjecanje regija, već poziv na otkrivanje.
Sljedeći put kad stanete pred policu s vinima, pogledajte malo dalje od uobičajenih izbora. Možda ćete otkriti da najbolja vina za vaš stol dolaze iz mjesta koja nikad niste posjetili, od sorti čija imena jedva izgovarate i od ljudi čije priče tek trebate čuti.
A možda je upravo to poanta blagdana. Iznenađenje. Otkriće. I čaša nečeg novog s ljudima koje volite.
Sva navedena vina možete naručiti direktno od vinarija ili pronaći u specijaliziranim vinotekama u Zagrebu, te većim trgovačkim centrima. Većina ima i web shopove s dostavom.