Došli ste u novu pivnicu popiti craft pivo, pogledate na ploču iznad šanka i vidite dvadeset naziva od kojih razumijete možda tri? IPA. APA. NEIPA. West Coast IPA. Double IPA. Session IPA. Hazy. Porter. Stout. Imperial Stout. Milk Stout…
Nemate pojma što bi htjeli, i onda birate nešto što vam zvuči najbolje. Bez brige, bili smo u vašoj koži i ako vam je lakše, problem nije u vama. Industrija craft piva je razvila vlastiti jezik kojim razgovara, a zaboravila ga prevesti za sve ostale. Mi (kao i vi) znamo da volimo pivo. Isto tako znamo da bi craft trebao biti bolji od industrijskog piva. Ali koji craft odabrati? E tu priča ide malo dalje i zato smo napravili ovaj vodič bez žargona i pretvaranja. S konkretnim odgovorima uz koje ćete znati što odabrati za šankom.
Zašto industrijsko pivo nije dobro kao craft?
Industrijsko pivo je dizajnirano da bude isto u cijelom svijetu, kada god se pije. I to je inženjerski uspjeh. Međutim, da bi velike pivovare uspjele postići jednaku konzistentnost one koriste sastojke koji daju isti rezultat svugdje, skraćuju sazrijevanje na minimum, pasteriziraju pivo da traje na polici godinu dana i filtriraju ga dok ne ostane ništa osim žute tekućine s mjehuričima. Rezultat je pivo koje nije loše, ali nije ni previše uzbudljivo.
Craft pivo bi trebalo biti drukčije. Koristiti ječam, pšenicu, raž, a ponekad i zob. Umjesto jednog generičkog hmelja birati između desetak sorti, svake s potpuno drugačijim aromama. Umjesto dva tjedna sazrijevanja, sazrijevati pivo oko četrdeset dana i imati nepasterizirano pivo koje ima rok trajanja, ali i okus.
Razlika između industrijskog i craft lagera je otprilike kao razlika između tost kruha iz plastične vrećice i kruha iz zanatske pekare. Oba su kruh, oba obave funkcijo, ali jedan ima hrskavu koricu, svježiji miris i rupičastu teksturu.Ima li industrijsko pivo svoje mjesto? Naravno. Na stadionu, na plaži u osam navečer, u tri ujutro kad nitko ne analizira okuse. Ali ako sjedite za stolom i želite lagano uživati u trenutku, birajte craft.
Dvije obitelji craft piva i ostale varijacije na temu
Vratimo se na početak i hrpetinu vrsta crafta. Sada ih zaboravite i krenimo od početka. Svako pivo na planeti pripada lager ili ale obitelji, a razlikuje se u kvascu.
Lager: Kvasac radi na hladnom, polako, na dnu posude. Rezultat je čist, gladak, predvidljiv okus. Devedeset posto piva na svijetu su lageri.
Ale: Kvasac radi na toplom, brže, na vrhu posude. Rezultat su voćni tonovi, cvjetne arome i začinski završetak. Gotovo sve ono što ima čudno ime na pivskoj karti je neka vrsta alea.
To je to. Dva tipa kvasca, dva svijeta piva. Sve ostalo, IPA, Porter, Stout, Sour, su samo podžanrovi unutar tih dviju obitelji, kao što su triler i komedija oba filmovi, ali očekujete nešto vrlo različito od svakoga.
A sada kad znamo obitelji, vrijeme je da upoznamo članove.
Najbolje craft pivo za početnike: Pils, Helles i pšenično
Kad netko kaže “ne volim craft, previše je voćno” najčešće misli da mu je netko jednom poslužio Hazy IPA koji je imao okus gorkog piva s narančom pa od tada izbjegava craft. Ali to je kao da ste jednom pojeli previše wasabija uz sushi i zaključili da je sva japanska hrana preljuta.
Evo što naručiti ako mislite da ne volite craft:
Pils(ner) — Ovo je lager kakav bi trebao biti. Zlatne boje, lagan i osvježavajuć izgleda kao pivo koje već poznajete. Craft Pilsner (ili samo Pils) sazrijeva znatno duže od industrijskog, koristi kvalitetniji hmelj i ječam, i kad ga probate osjetite razliku. ko volite “normalno pivo” ali biste voljeli da to normalno pivo ima finu gorku noto, čist završetak te okus koji ostaje krenite od craft Pilsa.
Helles — Bavarski lager koji ćete pronaći na sve više mjesta. Ime doslovno znači “svijetlo” na njemačkom, blaži je od Pilsa, gotovo bez gorčine, lagano sladunjav i punijeg tijela. Ako vam je Pils previše nepoznat ili gorak, Helles je najmanji mogući korak od industrijskog prema craft pivu, a opet dovoljno velik da osjetite razliku.
Wheat / Pšenično — mutno, lagano, s diskretnim aromama banane i klinčića. Zvuči neobično, ali zapravo je izuzetno pitko i osvježavajuće. Ako ste ikad probali Hoegaarden ili Paulaner, to je pšenično pivo bez gorčine, bez iznenađenja, samo ugodan okus za tople dane koji ništa ne zahtijeva od vas.
Craft piva s karakterom: Pale Ale, APA i Amber
Pale Ale (APA — American Pale Ale) — Ako postoji jedan stil koji morate probati, to je APA.Umjerena gorčina, arome citrusa ili tropskog voća (ovisno o hmelju), jantarna boja, puno tijelo. Pale Ale je stil koji je pokrenuo craft revoluciju u Hrvatskoj i u svijetu. I dan danas, za mnoge je upravo Pale Ale bila prva čaša craft piva u životu.
APA na etiketama znači American Pale Ale. Razlika od britanskog Pale Alea? Američki koristi američki hmelj koji daje citrusne i tropske arome, dok britanski ima više karamelastih, zemaljskih nota. U Hrvatskoj ćete 95% vremena naići na američki tip. Ovaj stil vole ljudi koji su shvatili da im Pils više nije dovoljan, ali ne žele biti napadnuti rapsodijom okusa.
Amber Ale / Red Ale — brat APA (Pale Ale), tamniji i slađi. Ima karamelaste note i umjerenu gorčinu. Rijetko tko priča o Amber Aleu na pivskim forumima jer nije dovoljno seksi, ali u čaši je često bolji suputnik od bilo koje IPA jer ne traži puno, već je jednostavno dobar.
IPA, West Coast, Hazy, Session i Double? Što je zapravo što?
IPA (India Pale Ale) — Ako poznajete barem jednog zaljubljenika u craft pivo, čuli ste za ovu vrstu. Naziv dolazi iz 18. stoljeća kad su Britanci pravili jako, jako zahmeljeno pivo koje je moglo preživjeti put brodom do Indije. Danas nema veze s Indijom ni s brodovima, ali ostala je tradicija trpanja ogromne količine hmelja u pivo. Mi nismo preveliki fanovi IPA piva jer ono je gorko, aromatično, s ozbiljnijom razinom alkohola (5,5–7,5%).
Unutar IPA obitelji postoje podstilovi koji se toliko malo razlikuju da zbunjuju čak i one koji se kunu u to da poznaju sve vrste.
West Coast IPA — Bistar, suh, ozbiljno gorak, s aromama grejpa. Kad vam netko kaže “volim gorko pivo” najčešće misli na ovu vrstu. Ovaj stil se nedavno vratio u modu nakon godina provedenih u sjeni zamućenih jer su se ljudi zasitili piva koja izgledaju kao shake ili smoothie.
Hazy IPA / NEIPA — Mutno, sočno, manje gorko, arome tropskog voća. Izgleda kao cijeđeni sok od naranče. Okus je mekši i pristupačniji od West Coasta. Ovo je pivo koje je Instagram učinio pivskim medijem jer izgleda fantastično na fotografiji. U Hrvatskoj ga rade gotovo sve ozbiljnije craft pivovare.
Session IPA — IPA za one koji bi popili par komada, ali sutra moraju na posao. Ista hmeljasta aroma, ali s manje alkohola (3,5–4,5%). Dokazuje da možete imati craft iskustvo bez da se probudite s glavoboljom.
Double / Imperial IPA — Dupla IPA. Više hmelja, više alkohola (7–10%), više svega.
Sour, Stout i Porter su craft pive koje ruše predrasude
Sour / Kiselo pivo — Sour nema gorčinu ili istaknut okus hmelja. Nema ono što većina ljudi smatra “pivskim” već ima blagu do intezivnu kiselost koja dolazi od bakterija iz procesa fermentacije. Fruited sour sadrži voće (borovnica, malina, marakuja) i rezultat je nešto između piva i voćnog soka. Ako nikad niste probali sour, krenite od nekog fruited soura s borovnicom ili malinom. Ovo je vrsta za one koji “ne piju pivo” a onda ga popiju tri.
Stout — Zastrašujuće crno, gusto i jako, jako ozbiljno. Kada ga probate otkrijete da okus ima note čokolade, kave, karamele, gotovo kao tekući desert. Trik je u tome da tamna boja ne znači jak okus. Mnogi stoutovi su blaži od prosječne IPA. Milk Stout je verzija s dodanom laktozom u procesu vrenja koji je kremastiji, slađi, gotovo kao kakao ili bijela kava.
Porter — Lakši, slađi i čokoladniji. Ovaj stariji brat stouta nalazi se u ponudi većine hrvatskih craft pivovara, često sezonski ili limitirano.
Kako odabrati craft pivo prema okusu koji volite
Ovo je najčešća situacija i najlakše ju je riješiti.
Ne volite gorko? Birajte Helles, Wheat (pšenično), Sour ili Milk Stout. Gorčina ne postoji u tim stilovima ili je toliko niska da je ne osjećate.
Volite industrijsko pivo ali želite bolje? Pils(ner) ili Helles. Isti princip, klasa više.
Želite nešto voćno? Fruited Sour ili Hazy IPA. Jedno je kiselo-voćno, drugo je gorko-voćno. Oboje imaju voće, ali potpuno različito iskustvo.
Ne želite voćno? West Coast IPA ako volite gorko. Porter ako volite tamne, tople okuse. Amber Ale ako ne želite ni gorko ni tamno, samo nešto s malo više karaktera od lagera.
Želite lagano, jer ćete ipak popiti više od jednog? Session IPA ili Pils. Manje alkohola, a više okusa.
Želite nešto kompleksno ili pokazati da poznajete craft? Imperial Stout ili Saison. Prvo zato što je kompleksno i moćno. Drugo zato što ga nitko ne naručuje i barmen će vas pogledati s poštovanjem.
Želite potpuno drugačije iskustvo? Saison je belgijski farmhouse stil, suh, začinski, s visokom karbonacijom. Bliže vinu nego pivu. Vjerojatno ga nećete pronaći u većini kafića ili barova.
Cijena craft piva i gdje ga kupiti i popiti u Zagrebu
Craft pivo košta više od industrijskog. To je činjenica. Čaša piva u craft pivnici u Zagrebu kreće se od 3,50€ za Pils do 8€ za Imperial Stout. Limenka 0,5l u specijaliziranom dućanu je od 3 do 6€. Razlog nije snobizam, nego matematika. Ako koristite kvalitetnije sastojke i imate manju proizvodnju te duže sazrijevanje, i cijena će biti veća.
Gdje kupiti craft pivo u Zagrebu: Goblet Beer Store na Trnju (500+ etiketa, ako se želite izgubiti u izboru), Ambasada u širem centru (kurirana selekcija za ljude koji ne žele birati između 500 opcija), Craft & Draft na Sveticama. Online: Pomalo shop dostavlja na kućnu adresu iz 20+ hrvatskih pivovara.
Gdje popiti craft pivo u Zagrebu: SIP pub na Trnjanskoj 111a (craft pivnica s BBQ kuhinjom i ogromnim industrijskim prostorom), The Garden Brewery na Žitnjaku (20+ piva na točeno, festivalski vibe), Zmajska Taproom na Jankomiru (8 točionika, ture s pivarima), Pivovara Medvedgrad (četiri lokacije po gradu, čvarkuše, tri desetljeća tradicije), Fakin Craft Bar na Vukovarskoj, Kvart na Dinarskoj, Beertija na Hatza, Bobi & Rudi u Zapruđu, Valhalla Beer Bar u centru. Craft pivnice u Zagrebu danas pokrivaju praktički svaki dio grada — od centra do periferije.
Jedna stvar koju vam nitko ne kaže: craft pivo ima rok trajanja. Nije kao industrijsko pivo koje može stajati u skladištu godinu dana. IPA gubi svježinu za 2–3 mjeseca. Sour traje duže. Stout može ležati godinama i biti bolji. Uvijek pogledajte datum na limenci. Stara IPA je tužna IPA.
Želite znati gdje konkretno popiti craft pivo u Zagrebu? Pročitajte naš vodič za craft pivnice, barove i dućane u Zagrebu 2025. A za dojam iz novog SIP puba — članak stiže uskoro.
